“Meditation is like a gym in which you develop the powerful mental muscles of calm and insight.”
– Ajahn Brahm
ŠTO JE MEDITACIJA?
Meditacija je stanje u kojem smo svjesni sadašnjeg trenutka.
Meditacija je praksa usredotočenja uma koja se koristi za poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja. To je tehnika koja uključuje usredotočenje na dah, misli, zvukove ili senzacije kako bi se smanjio stres i tjeskoba. Meditacija se koristi u različitim oblicima, a najpoznatiji su meditacija svijesti o disanju, transcendentalna meditacija i meditacija u pokretu, kao što su Yoga i tai chi.
Meditacija može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti, poboljšanju raspoloženja, povećanju koncentracije i smanjenju rizika od raznih bolesti. Kada meditiramo, fokusiramo se na trenutak i odbacujemo negativne misli i osjećaje. Ovo nam pomaže da se osjećamo smirenije i opuštenije.
Oblici meditacija
Meditacija svijesti o disanju je jedan od najčešćih oblika meditacije. Ova tehnika uključuje fokusiranje na dah i usredotočenje na senzacije koje se događaju u tijelu tijekom disanja. Kada se um preusmjeri na dah i tijelo, smanjuje se brzina disanja i srčani ritam, što može dovesti do osjećaja mira i smirenosti.
Transcendentalna meditacija je druga vrsta meditacije koja uključuje ponavljanje mantre ili riječi kako bi se smirio um. Mantre su obično sanskritske riječi koje se ponavljaju u tišini kako bi se umirio um i smanjio stres. Ova tehnika meditacije može biti korisna za smanjenje stresa, poboljšanje koncentracije i jačanje osjećaja mira i smirenosti.
Meditacija u pokretu, poput yoge i tai chija, također se koristi za smanjenje stresa i poboljšanje općeg zdravlja. Ove aktivnosti kombiniraju fizičku aktivnost s meditativnom praksom, pomažući u usklađivanju uma i tijela.
Meditacija se također može kombinirati s drugim tehnikama relaksacije, poput dubokog disanja i progresivne mišićne relaksacije, kako bi se pojačao učinak. Ove tehnike se često koriste za smanjenje stresa i poboljšanje općeg zdravlja.
Uz ove tehnike, postoje i različite vrste meditacije koje se mogu koristiti za poboljšanje zdravlja, poput vizualizacije, meditacije suosjećanja i meditacije zahvalnosti. Ove tehnike mogu pomoći u povećanju pozitivnih emocija i jačanju veze s drugima i svijetom oko nas.
Meditacija je postala sve popularnija i mnoge su studije istražile njezine prednosti za zdravlje. Pokazalo se da meditacija može smanjiti simptome tjeskobe, depresije i stresa. Također se pokazalo da meditacija može poboljšati kvalitetu sna, smanjiti krvni tlak i ublažiti kronične bolove.
Meditacija je dostupna svima i može se prakticirati gotovo bilo gdje i bilo kada. Postoji mnogo aplikacija i online tečajeva koji nude vodene meditacije, što može biti korisno za one koji tek počinju s ovom praksom. Meditacija može biti izvrsna tehnika za održavanje općeg zdravlja i blagostanja, a prakticirana redovito, može donijeti dugoročne koristi za tijelo i um.
Kao i kod bilo koje druge aktivnosti, važno je biti strpljiv i dosljedan u praksi meditacije. Neki ljudi mogu iskusiti trenutnu korist od meditacije, dok drugima može trebati više vremena da osjete njezine prednosti. Važno je slijediti svoj ritam i ne uspoređivati se s drugima.
Različiti oblici meditacije mogu pomoći u smanjenju stresa, anksioznosti i depresije, poboljšanju kvalitete sna i smanjenju kronične boli. Meditacija se može prakticirati bilo gdje i bilo kada, a dostupne su brojne aplikacije i online tečajevi za one koji žele naučiti ovu tehniku.
Nisu svi stilovi meditacije prikladni za svakoga. Ove prakse zahtijevaju različite vještine i razmišljanja. Kako znati koja praksa je prava za vas?
“To je ono što se osjeća ugodno i što se osjećate potaknutim da vježbate.”
Benefiti meditacije
Meditacija ima brojne prednosti za zdravlje, a neke od najčešćih prednosti uključuju:
- Smanjenje stresa: Meditacija je jedna od najučinkovitijih tehnika za smanjenje stresa i tjeskobe. Redovita meditacija pomaže u smanjenju razine kortizola, hormona stresa, te povećava proizvodnju hormona koji su povezani s osjećajem opuštenosti i mira.
- Poboljšanje mentalnog zdravlja: Meditacija može pomoći u smanjenju simptoma depresije, anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja. Također može pomoći u poboljšanju kvalitete života i jačanju samopoštovanja.
- Poboljšanje fokusa i koncentracije: Meditacija može pomoći u poboljšanju fokusa i koncentracije, te povećanju produktivnosti i učinkovitosti. Redovita meditacija pomaže u jačanju sposobnosti za prebacivanje pažnje i izbjegavanje ometanja.
- Smanjenje tjelesne boli: Meditacija može pomoći u smanjenju kronične tjelesne boli, uključujući bol u leđima, artritis i migrene. To je zbog smanjenja razine kortizola, hormona stresa koji mogu pogoršati bol.
- Smanjenje krvnog tlaka: Meditacija može pomoći u smanjenju krvnog tlaka kod osoba s hipertenzijom. To je zbog smanjenja razine kortizola i smanjenja razine aktivnosti simpatičkog živčanog sustava, koji su povezani s povećanim krvnim tlakom.
- Jačanje imunološkog sustava: Meditacija može pomoći u jačanju imunološkog sustava, što može pomoći u borbi protiv infekcija i bolesti.
- Poboljšanje kvalitete sna: Meditacija može pomoći u poboljšanju kvalitete sna, što može pomoći u smanjenju umora i povećanju energije.
Meditacija i mozak
Meditacija ima značajan utjecaj na mozak i moždane valove.
Brojne studije su pokazale da meditacija može promijeniti način na koji mozak funkcionira, uključujući promjene u strukturi mozga, aktivnosti moždanih valova i povezanosti između različitih dijelova mozga.
Jedan od najčešćih načina praćenja promjena u mozgu tijekom meditacije je pomoću elektroencefalografije (EEG). Ova tehnologija omogućuje mjerenje moždanih valova i aktivnosti mozga. Studije su pokazale da tijekom meditacije dolazi do promjena u moždanim valovima, pri čemu se aktivnost smanjuje u frekvencijama povezanim s budnošću i aktivnošću, a povećava se u frekvencijama povezanim s opuštanjem i dubokom relaksacijom.
Pored toga, istraživanja su pokazala da meditacija može poboljšati strukturu mozga. Studije su otkrile da dugoročna meditacija može dovesti do povećanja sive tvari u područjima mozga povezanim s emocijama, samokontrolom i pažnjom.
Meditacija također može utjecati na povezanost između različitih dijelova mozga. Studije su pokazale da meditacija može povećati povezanost između dijelova mozga povezanih s pažnjom i samokontrolom te smanjiti povezanost između dijelova mozga povezanih s tjeskobom i strahom.
Danas postoji izuzetno mnogo istraživanja koja žele otkriti kako točno radi naš mozak, kako djeluje naš um, kako se naše misli manifestiraju u mozgu i drugim dijelovima tijela, što znači sinkronizacija moždanih polutki, i kako generalno naša svijest utječe na promjene i na naš život općenito.
Vrste moždanih valova
Postoje četiri vrste moždanih valova:
Alfa valovi: Povezani su s opuštenim i budnim stanjem. Tijekom meditacije dolazi do povećanja alfa valova u mozgu, što ukazuje na to da meditacija pomaže u postizanju dubokog opuštanja i opuštanja uma.
Beta valovi: Povezani su s visokom aktivnošću i budnošću. Tijekom meditacije dolazi do smanjenja beta valova, što ukazuje na smanjenje stresa i tjeskobe.
Delta valovi: Povezani su s dubokim snom i oporavkom tijela. Tijekom meditacije dolazi do povećanja delta valova, što ukazuje na to da meditacija može pomoći u poboljšanju kvalitete sna.
Gama valovi: Povezani su s visokom razinom svijesti i kreativnosti. Tijekom meditacije dolazi do povećanja gama valova, što ukazuje na povećanu kreativnost i intuiciju.
Meditacija također može povećati koherenciju moždanih valova, što znači da se aktivnost različitih dijelova mozga sinkronizira. Ovo može pomoći u poboljšanju komunikacije između različitih dijelova mozga i povećati sposobnost za prebacivanje pažnje i koncentraciju.
Beta valove od 15 do 38 Hertza karakterizira visoko stanje budnosti i aktivnosti. U tom stanju je većina ljudi tijekom dana osim ako nisu dovoljno istrenirali sami sebe da se svjesno u bilo kojem trenutku mogu prebaciti u opuštenije stanje. U tom stanju obično imamo puno misli koje „jure“ našom glavom i procesiramo jako puno različitih informacija i podražaja. U tom stanju vrlo često su prisutni osjećaji nervoze, straha, uznemirenosti, ljutnje i stresa općenito.
Alfa valove od 8 do 14 Hertza karakterizira budno ali opušteno stanje. Osoba je budna i prisutna, ali opuštena te može lako učiti. Na granici je sanjarenja i maštanja, ali i dalje budna. Unutar ovih frekvencija ostvaruju se i meditativna stanja, te integracija uma i tijela. znači da se iz beta stanja svjesno možemo prebaciti u npr. theta stanje ili neko drugo. Što dalje znači da imamo dodatne mogućnosti da se relaksiramo, regeneriramo, da reduciramo stres i promijenimo određene programe vlastitog ponašanja i navika koje destruktivno djeluju na naš život. Vibratorna stanja mozga možemo mijenjati tehnikama disanja, meditacijama, vizualizacijama, raznim vježbama, mentalnim i emocionalnim doživljajima, tjelesnim kretanjem, promjenom prehrane i životnih navika…
Vježbama relaksacije i meditacijama možemo u kratko vrijeme otpustiti stres i potaknuti tijelo na obnovu i iscjeljivanje. Moderan način života donio nam je razne blagodati, kao što su povećanje kapaciteta i opsega naših aktivnosti, sva silina i čuda tehnike i tehnologije, no porastom spomenutog, naše tijelo počelo je pokazivati zamora materijala.
Sve to su normalne reakcije tijela na opuštanje koje nije bilo redovito, nego se onda kampanjski dogodi. Upravo relaksacija nam može u tome pomoći da u svega 20tak minuta svakodnevne vježbe otpustimo stres.
Tijekom relaksacije događa čitav niz vrijednih procesa u tijelu koji dokazano blagotvorno djeluju ne samo na akutne zdravstvene probleme, već i pomlađuju tijelo u punom smislu te riječi.
Zanimljivo je da su ove promjene u mozgu vidljive čak i nakon samo nekoliko tjedana redovite meditacije. To ukazuje na to da meditacija ima značajan utjecaj na mozak i da se njene prednosti mogu brzo ostvariti.
Meditacija može promijeniti način na koji mozak funkcionira. Studije su pokazale da meditacija može utjecati na aktivnost mozganih valova, strukturu mozga i povezanost između različitih dijelova mozga. Ove promjene mogu dovesti do poboljšanja mentalnog zdravlja, smanjenja stresa i tjeskobe, te poboljšanja fokusa i koncentracije.
Pored toga, meditacija također može utjecati na funkciju autonomnog živčanog sustava, koji regulira različite tjelesne funkcije poput disanja, srčane aktivnosti i probave. Istraživanja su pokazala da meditacija može povećati aktivnost parasimpatičkog živčanog sustava, koji je odgovoran za opuštanje tijela i smanjenje stresa. Ovo može dovesti do smanjenja razine kortizola i drugih hormona stresa, te poboljšanja funkcije srca i krvnih žila.
Također može utjecati na neurotransmitere, kemijske spojeve u mozgu koji prenose signale između živčanih stanica. Može povećati razinu dopamina, serotonina i drugih neurotransmitera povezanih s osjećajem sreće, zadovoljstva i mira.
Osim fizioloških prednosti, može imati i brojne druge prednosti za mentalno i emocionalno zdravlje, samopoštovanje, socijalne interakcije, kreativnost i empatiju. Također, može pomoći u upravljanju bolovima, anksioznošću, depresijom i drugim mentalnim poremećajima.
Kao i kod bilo koje druge vještine, važno je redovito prakticirati meditaciju kako bi se postigle najbolje koristi. Prakticiranje meditacije svakodnevno može pomoći u postizanju trajnih promjena u mozgu i tijelu. Postoji mnogo različitih vrsta meditacije, tako da svatko može pronaći stil koji najbolje odgovara njihovim potrebama i preferencijama.
“Meditation is a vital way to purify and quiet the mind, thus rejuvenating the body”
– Deepak Chopra
Za više detalja o meditacijama i ostale upite vezane uz tretmane i usluge, posjetite moju kontakt stranicu i obratite mi se s povjerenjem.
Hvala na čitanju!