Only those who know how to breathe will survive.
– Pundit Acharya
Ima jedna izreka koja kaže: Tko napola diše, napola živi. Jedan od preduvjeta našeg fizičkog, emocionalnog i mentalnog zdravlja je pravilno disanje.
Nesvjesna funkcija koja život znači
Koliko se puta tijekom dana uopće sjetimo da dišemo? A da to nije onda kad uzdahnemo jer nam je teško iz nekog (emotivnog ili mentalnog) razloga, ili kad smo prehlađeni ili bolesni, pa nam je disanje fizički otežano. Disanje je predivna funkcija našeg organizma, znak da smo živi, ali nam može puno otkriti i o tome kako živimo vlastiti život. Život počinje s prvim udahom, a završi s posljednjim izdahom. Kao i većina pokreta koje izvodimo u svakodnevnom životu, dah je potpuno automatski, pod utjecajem nesvjesnih dijelova živčanog sustava. Međutim, na njega se, kao i na pokret, može svjesno djelovati. Dah i pokreti tijela u jako su bliskoj vezi. Njegujemo li i održavamo tijelo u dobroj formi, ako imamo pokrete bez ograničenja, i naš dah će moći nesmetano i pravilno teći.
Disanje je esencijalni proces za opstanak čovjeka i drugih živih bića. Kroz disanje, tijelo apsorbira kisik i oslobađa ugljični dioksid, što je ključno za funkcioniranje stanica i organa u tijelu. Osim toga, disanje igra važnu ulogu u regulaciji fizioloških procesa, kao što su regulacija krvnog tlaka i smanjenje stresa.
Važnost disanja
Važnost disanja je višestruka.
- Disanje pomaže u oksigenaciji tijela, što je ključno za funkcioniranje svih stanica i organa u tijelu. Bez dovoljne količine kisika, stanice ne mogu proizvesti dovoljno energije za normalno funkcioniranje. Nedostatak kisika u tijelu može dovesti do umora, slabosti i drugih simptoma.
- Disanje pomaže u uklanjanju ugljičnog dioksida iz tijela, što je nusprodukt metabolizma stanica. Višak ugljičnog dioksida u tijelu može dovesti do poremećaja kiselosti krvi i stanica, što može utjecati na normalno funkcioniranje tijela.
- Disanje igra važnu ulogu u regulaciji fizioloških procesa, poput krvnog tlaka i razine stresa u tijelu. Pravilno disanje može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i smanjenju stresa u tijelu. Disanje također igra važnu ulogu u regulaciji autonomnog živčanog sustava, koji je odgovoran za regulaciju srčanog ritma, probave i drugih tjelesnih funkcija.
Međutim, mnogi ljudi ne dišu pravilno, što može dovesti do različitih zdravstvenih problema. Plitko disanje može dovesti i do nedostatka kisika u tijelu. Također, disanje kroz usta, umjesto kroz nos, može smanjiti učinkovitost disanja i povećati rizik od infekcija dišnih putova.
Postoji mnogo tehnika disanja koje se mogu koristiti za poboljšanje zdravlja. Primjerice, duboko disanje u donjem dijelu pluća može pomoći u povećanju količine kisika koja se apsorbira u tijelu, dok disanje kroz nos može pomoći u zagrijavanju i pročišćavanju zraka koji ulazi u tijelo. Također, tehnike disanja poput meditativnog disanja mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju općeg zdravlja.
Pravilno disanje
Pravilno disanje je ključno za održavanje zdravog tijela i uma. Međutim, mnogi ljudi ne obraćaju dovoljno pažnje na svoj način disanja, što može dovesti do različitih problema sa zdravljem. Stoga, važno je naučiti pravilno disati kako bi se osiguralo optimalno zdravlje.
Jedan od načina da se nauči pravilno disati jest kroz vježbe/tehnike disanja. Vježbe disanja su tehnike koje se koriste za poboljšanje kvalitete disanja i smanjenje stresa.
Duboko disanje uključuje udisanje zraka u donji dio pluća, što pomaže u povećanju količine kisika koja se apsorbira u tijelu. Dijafragmalno disanje uključuje disanje koje se fokusira na dijafragmu, mišić koji se nalazi ispod pluća i pomaže u usmjeravanju zraka u donji dio pluća. Ove tehnike disanja mogu pomoći u poboljšanju cirkulacije krvi, smanjenju stresa i poboljšanju koncentracije.
Meditativno disanje je tehnika koja se koristi za povećanje svijesti o disanju i smanjenje stresa. Ova tehnika uključuje fokusiranje na disanje i uklanjanje svih distrakcija iz uma. Osim toga, meditativno disanje može pomoći u poboljšanju raspoloženja, smanjenju anksioznosti i poboljšanju kvalitete sna.
Stoga, učenje pravilnog disanja i korištenje tehnika disanja može biti ključno za poboljšanje zdravlja, u smanjenju stresa, poboljšanju raspoloženja, povećanju koncentracije i usklađivanju razine kisika i ugljičnog dioksida u tijelu.
Osim toga, važno je obratiti pažnju na način disanja tijekom svakodnevnih aktivnosti, poput sjedenja, hodanja ili vježbanja. Mnogi ljudi dišu plitko ili nepravilno tijekom aktivnosti, što može dovesti do umora, vrtoglavice i drugih problema sa zdravljem.
Pravilno disanje tijekom vježbanja je posebno važno, jer tijelo treba dovoljno kisika kako bi se osigurala pravilna funkcija mišića i organa. Također, pravilno disanje tijekom vježbanja može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju koncentracije.
Jedna od tehnika disanja koja se koristi tijekom vježbanja je tzv. “sinhronizirano disanje”. Ova tehnika uključuje disanje koje se usklađuje s ritmom vježbe, poput disanja prilikom dizanja utega ili disanja tijekom yoge. Ova tehnika disanja pomaže u osiguravanju pravilnog protoka kisika u tijelu i povećanju učinkovitosti vježbanja.
Uz vježbe disanja, postoji nekoliko drugih načina da se osigura pravilno disanje i poboljša opće zdravlje. To uključuje održavanje pravilne tjelesne pozicije tijekom sjedenja ili stajanja, izbjegavanje pušenja i izloženosti zagađenom zraku, te održavanje zdrave prehrane bogate hranjivim tvarima.
Naše misli i emocije također su povezane s disanjem. Stresan život rezultira prekomjernom aktivacijom simpatikusa – dijela živčanog sustava koji nije pod utjecajem naše volje, a ubrzava disanje i rad srca, usporava rad probavnog sustava i vezan je uz reakcije poput straha i tjeskobe, a sve to nepotrebno troši zalihe tjelesne energije. Naš organizam na taj se način jednostavno bori protiv nelagode, neugodnih emocija i nepotrebnih misli. Trebaju li nam one doista?!
Ponovno osviješteni pokreti disanja
Prilikom udaha, prsni koš se širi, zrak se prolaskom kroz nos čisti, vlaži i zagrijava i tako pripremljen stiže u pluća sve do razine alveola, na kojoj se zatim događa izmjena plinova. Udahnuti kisik preko membrane alveola i kapilara ulazi u krv, a ugljični dioksid prodire iz krvi u dišni sustav i izdahom izbacuje u atmosferu. Cijeli taj proces, tj. pokreti udaha i izdaha, kod odrasle osobe događaju se otprilike 12 do 16 puta u minuti.
Taj broj može se drastično povećati tijekom stresa, kod nekih bolesti ili ozljeda, ili pri nepravilnom izvođenju tjelesnih aktivnosti. Uz to, posebnim vježbama relaksacije i meditacije broj udaha i izdaha može se smanjiti na samo nekoliko u minuti. Može li se stoga reći da relaksacija i meditacija produljuju život?
Vrlo bitna činjenica je da se prilikom disanja prsni koš širi i skuplja u tri dimenzije: naprijed i natrag, lijevo i desno, te gore i dolje. Plitko i površno disanje vidjet ćemo tek kao malene pokrete prsnog koša prema naprijed i gore i/ili kao male pokrete vidljive na trbuhu. Položite dlanove na te dijelove tijela i osjetite dah.
Položite dlanove na te dijelove tijela i osjetite dah.
Čim ste usmjerili pažnju na dah, on se počeo mijenjati jer ste uključili svjesne razine središnjega živčanog sustava. Teško je samo promatrati dah, bez da ga istodobno mijenjamo kako bismo osjetili njegovu stvarnu dubinu. No, upravo će povećana pozornost na pokretima disanja kroz sve te smjerove produbiti dah i poboljšati pokretljivost prsnog koša. Za pravilne pokrete disanja važni su i zdravi zglobovi prsnog koša. Dok dišemo, pokreću se zglobovi između prsne kosti i rebara, između prsne kosti i ključnih kostiju te zglobovi između rebara i kralježnice. Njih pokreću određeni mišići, među kojima je najvažniji ošit ili dijafragma. Ona zajedno s vanjskim međurebrenim i pojedinim vratnim mišićima sudjeluje pri udahu, a izdah se uglavnom događa pasivno, opuštanjem prsnog koša.
Želimo li produbiti i produljiti izdah, aktivirat ćemo unutarnje međurebrene mišiće i mišiće trbuha. No, događaju se trenuci kad uopće ne dišemo. Zbog stanki između udaha i izdaha nakon nekog vremena javlja se povećana potreba organizma za kisikom i tijelo samo “uzme” jedan jako dubok udah, uz maksimalno širenje prsnog koša, kojeg tek tada postanete svjesni.
Osim pri izvođenju posebnih, kontroliranih treninga kod sportaša i prilikom posebnih vježbi i tehnika disanja (pranayame), takve stanke u svakodnevnom disanju doista nisu potrebne ni poželjne. Lijene mišiće koji sudjeluju u disanju, kao i ostale koji sudjeluju u bilo kojem drugom pokretu, možemo trenirati i poticati (facilitirati) na odgovarajuću aktivnost.
Naučimo što je ispravno
Facilitacija podrazumijeva olakšavanje, usmjeravanje, vođenje i stimuliranje pravilnih, kao i inhibiranje nepravilnih obrazaca pokreta. Facilitirati se mogu selektivni funkcionalni pokreti i aktivnosti ruku, nogu, glave, zdjelice, trupa ili aktivnosti koje zahtijevaju pokretanje cijelog tijela, kao što je hod. Kako smo i disanje pokušali prikazati kroz pokret, znači da većinom pokreta našeg tijela možemo facilitirati dah.
Kako? Zauzmite udoban sjedeći položaj držeći kralježnicu uspravnom. Zatim podignite obje ruke visoko iznad glave, protegnite se, pa ih polagano spustite natrag uz tijelo. Kad se prilikom aktivnosti dogodio udah, a kad izdah? Dizanje ruku potaknulo je širenje prsnog koša i time olakšalo udah, a spuštanje ruku izdah. Većina aktivnosti koje izvodimo protiv gravitacije mogu biti lakše uz udah – punimo pluća i to nas prirodno diže gore.
Kao i većina pokreta koje izvodimo u svakodnevnom životu, dah je potpuno automatski, pod utjecajem nesvjesnih dijelova živčanog sustava. Međutim, na njega se, kao i na pokret, može svjesno djelovati
Udah možemo gledati kao poletnu, uzlaznu energiju, a izdah nas u većini slučajeva spušta dolje, u smjeru gravitacije, daje nam svjesnost o težini preko svih dodirnih točaka tijela i podloge, kroz različite položaje. Ono na čemu se facilitacija pokreta i disanja temelji jest ništa drugo doli praćenje i poštivanje prirodnog kretanja našeg tijela.
Uz te radnje imamo i unutarnje stanično disanje koje se cjelovito odvija za vrijeme zadržavanja daha. Plitko disanje smatramo onim u kojem ne koristimo puninu našeg respiratornog sistema nego samo gornji dio. To se događa jer nismo svjesni procesa disanja. Stres, puno briga i užurbani način života uzrokuju kratak i isprekidan dah, što znači i manje kisika. No dok smo u stresu trošimo jako puno kisika, pa pošto ga organizam nema dovoljno, događa se da se tijelo počinje grčiti. Posebno mišići troše jako puno kisika pri stresu i pri svakom većem naporu. Kada radimo tehnike disanja kisik se skladišti u mozgu i od tuda opskrbljuje naše stanice kada dođe do stresnih situacija te održava naš imunološki sustav vitalnim i jakim.
Vježbe disanja općenito pomažu smirivanju i smanjenju djelovanja stresa. Neka istraživanja pokazuju da postoji veza između disanja i kvalitete moždanih valova. Otkrili su da se tada pojavljuje više alfa-valova, a za njih se zna da nastaju onda kada su ljudi opušteni, u toku dubokog disanja, potpunog i ritmičkog. Upravo tada se u čovjeku pokreću procesi obnavljanja i samoiscjeljivanja.
Tehnika disanja, je tehnika usvojena i usavršena od Yogija u cilju razumijevanja tajni Prane (kozmička životna energija, njenih mnogostrukih funkcija u tijelu i umu. Poznato je da neki yogiji uspijevaju zaustaviti disanje, rad srca ili da svjesno spriječe osjećaj bola. Takve vještine se postižu poznavanjem živčanog sustava u detalje i dugotrajnim vježbama do potpunog ovladavanja procesom disanja.
Pranayama
Pranayama je znanstvena dokazano, savršena mentalna i fizička vježba. U vježbama disanja, dijafragma i abdominalni mišići kontroliranim pokretima i naizmjeničnim stiskanjem/opuštanjem(mišići abdomena) i spuštanjem/podizanjem(dijafragma) dobivaju dobru vježbu. Srce, pluća, probavni organi kao što je želudac, jetra, pluća, bubrezi, endokrini sustav i živčane strukture kao što su mozak, leđna moždina, kičmeni živci i simpatetični živci, svi dobivaju blagu masažu. Ona pomaže ujednačavanje cirkulacije krvi i živčanih struja u različite dijelove tijela.
Pranayama – rad sa dahom i pranom: znanost o disanju, dahu i kontrola vitalne energije prane. Prana označava vitalnu životnu energiju, dah, život, vitalnost, vjetar i snagu a ayama znači dužinu, ekspanziju, istezanje ili zadržavanje.
Ukratko, disanje je ključni proces za opstanak i funkcioniranje tijela. Pravilno disanje može poboljšati zdravlje, smanjiti stres, poboljšati koncentraciju i povećati učinkovitost vježbanja. Korištenje tehnika disanja i usklađivanje disanja s aktivnostima tijekom dana može pomoći u osiguravanju optimalnog zdravlja.
For breath is life, so if you breathe well, you will live long on earth.
–Sanskrit Proverb
Za više informacija o disanju, tehnikama disanja i ostale upite vezane uz tretmane i usluge, posjetite moju kontakt stranicu i obratite mi se s povjerenjem.
Hvala na čitanju!