A muscle is like a car. If you want it to run well early in the morning, you have to warm it up.
Florence Griffith Joyner
ŠTO JE FASCIJA?
Fascija je tkivo koje nema početnu ili krajnju točku, tkivo koje je prisutno na samom početku nastajanja svakog ljudskog bića, koja znači život, koja je matrix tijela.
Anatomski gledano pojam fascija opisuje vezivno tkivo koje obavija sve strukture tijela. Iako ju je zapadna medicina dugo promatrala kao funkcionalno nepovezano tkivo, pokazalo se da se fascija tijela ponaša kao jedan sustav, prenoseći tonus i informacije po cijelom tijelu. Uzevši to u obzir- neravnoteža u jednom dijelu tijela preko fascijalnih lanaca utječe i na ostale dijelove tijela a postoje i istraživanja koja objašnjavaju kako fascija trenutno reagira na misli.
Fascija je složena mreža vezivnog tkiva koja okružuje i povezuje sve strukture u našem tijelu. To uključuje mišiće, kosti, unutarnje organe, živce, krvne žile i limfne čvorove. Fascija se sastoji od vlakana kolagena i elastina koji joj daju čvrstoću i fleksibilnost.
Iako je fascija dugo zanemarivana u medicini, nedavna istraživanja su otkrila da fascija igra ključnu ulogu u održavanju stabilnosti i pokretljivosti tijela te utječe na našu svakodnevnu funkciju i dobrobit.
U početku našeg embrionalnog razvoja, u oplođenom jajašcu se razvijaju tzv. zametni listići koji formiraju endoderm, mezoderm i ektoderm. Ti zametni listići su zapravo fascije iz kojih se kasnije razvijaju svi sustavi ljudskog tijela (mišićno-koštani, živčani, krvožilni, dišni, unutarnji organi, koža..).
Fascija je čvrsti , elastični omotač unutar našeg tijela u obliku guste, vlaknaste trodimenzionalne mreže vezivnog tkiva koja obavija i podupire (prožima) mišiće, mišićne skupine, kosti, živce, ali i organe i organske sustave tj. sve strukture u tijelu od glave do pete i od površine tijela u dubinu. Fascija je trodimenzionalni nezavisni sistem koji daje sabilnost, elastičnost, podršku i mekoću strukturi, a sastoji se od kolagena, elastina, retikulina i osnovne supstance.
Uloga fascije u tijelu
Uloga fascije omogućuje da se svaki organ u svakom trenu nalazi na točno za njega predviđenom mjestu. Zato se kako god mi hodamo, trčimo, padamo, skačemo ili bilo što drugo, naši organi uvijek nalaze na istom mjestu ali međusobno klize.
Fascija ima mnoge važne funkcije u tijelu. Neki od glavnih uključuju:
-Podrška: Fascija djeluje kao čvrsta podrška mišićima, kostima i organima, te pomaže u održavanju njihove strukture i stabilnosti.
-Pokretljivost: Fascija se također proteže kroz cijelo tijelo i omogućuje nam da se krećemo na koordiniran način.
-Zaštita: Fascija štiti unutarnje organe od oštećenja i infekcija.
-Prehrana: Fascija također omogućuje protok krvi i limfe kroz tijelo te doprinosi prehrani stanica.
-Osjeti: Fascija je bogata senzornim receptorima koji nam pomažu u osjetu i percepciji tijela u prostoru.
Proprioceptivna funkcija fascije
Kako to sve komunicira?
Važno je napomenuti kako je fascija najbogatiji proprioceptivni organ u ljudskom tijelu. Kako je fascija senzitivna na vibracije, pritisak, istezanje i bol zaključuje se kako je fascija ključan organ za primanje informacije o kretanju.
Proprioceptivna funkcija ljudske fascijalne mreže je ključan element u održavanju stabilnosti i koordinacije tijela.
Proprioceptori su senzorni receptori koji se nalaze u mišićima, tetivama i zglobovima. Oni igraju važnu ulogu u percepciji položaja tijela i kretanja.
Postoji nekoliko vrsta proprioceptora koji obavljaju različite funkcije:
- Golgijev tetivni organ – nalazi se u tetivama i detektira promjene u napetosti mišića.
- Mišićni trn – nalazi se u mišićima i detektira promjene u dužini mišića.
- Zglobovi – sadrže različite vrste proprioceptora koji detektiraju promjene u položaju zglobova.
Proprioceptori su važni za održavanje ravnoteže i koordinacije tijekom kretanja. Kada se proprioceptivni signali integriraju u mozgu, oni pomažu u održavanju stabilnosti i podržavaju sposobnost tijela da se prilagođava na promjene u okolini.
Propriocepcija je sposobnost tijela da prepozna svoj položaj u prostoru bez potrebe za vizualnom provjerom. To se postiže putem proprioceptivnih receptora koji se nalaze u mišićima, tetivama i zglobovima.
Fascija igra važnu ulogu u održavanju proprioceptivne funkcije. Fascijalna mreža okružuje i povezuje mišiće, tetive i zglobove, te ima sposobnost osjetiti promjene u pokretima i položaju tijela. Kada se fascija istegne ili skupi, ona aktivira proprioceptivne receptore koji šalju signale u mozak, što pomaže u održavanju stabilnosti i koordinacije tijela.
Nedavna istraživanja su otkrila da oštećenja fascije mogu dovesti do problema s propriocepcijom, što može uzrokovati bol, slabost mišića i probleme s ravnotežom. To naglašava važnost održavanja zdrave fascije i pravilne proprioceptivne funkcije.
Redovita tjelesna aktivnost, istezanje i masaža mogu pomoći u održavanju zdrave fascije i proprioceptivne funkcije. Ove aktivnosti pomažu u poboljšanju pokretljivosti i fleksibilnosti, te poboljšavaju sposobnost tijela da prepozna svoj položaj u prostoru.
Uz pravilnu njegu i pažnju, možemo poboljšati svoju proprioceptivnu funkciju, te uživati u boljoj stabilnosti, koordinaciji i ravnoteži tijela. Zato je važno uključiti ove aktivnosti u svoju svakodnevnu rutinu kako bi se održao zdrav i funkcionalan proprioceptivni sustav.
Interoceptivna funkcija fascije, uključujući ulogu visceralnih i kožnih receptora
Interoceptivna funkcija fascije je važna za našu percepciju i svjesnost o unutarnjim senzacijama tijela, kao što su probavne funkcije, disanje i srčani ritam. Interocepcija se sastoji od različitih senzornih procesa koji omogućuju tijelu da osjeti unutarnje senzacije i prepozna njihovo značenje.
Fascija ima važnu ulogu u interoceptivnoj funkciji tijela, jer sadrži mnoge senzorne receptore. Ovi receptori se nalaze u visceralnom (unutarnjem) sloju fascije i koži, te igraju važnu ulogu u percepciji unutarnjih senzacija.
Visceralni receptori u fasciji pomažu u održavanju homeostaze tijela, reguliranju probavnog sustava, otkucaja srca i disanja. Ovi receptori također igraju važnu ulogu u percepciji boli i nelagode, te se smatraju ključnim elementom u razumijevanju visceralne boli.
Kožni receptori u fasciji igraju važnu ulogu u percepciji dodira, pritiska i temperature. Ovi receptori su posebno osjetljivi na mehaničke podražaje, poput pritiska ili vibracija, te su važni za osjećaj ugodnosti i nelagode.
Nedavna istraživanja su otkrila da oštećenja fascije mogu utjecati na interoceptivnu funkciju tijela, što može dovesti do poremećaja u percepciji unutarnjih senzacija i osjetljivosti na bol. To naglašava važnost održavanja zdrave fascije i interoceptivne funkcije.
Povezanost fascije i autonomnog živčanog sustava
Fascija igra važnu ulogu u povezivanju s autonomnim živčanim sustavom, koji je odgovoran za kontrolu automatskih procesa tijela, poput srčanog ritma, disanja i probavnog sustava.
Autonomni živčani sustav podijeljen je na simpatički i parasimpatički živčani sustav, koji djeluju suprotno jedan drugome, ali rade zajedno kako bi održali ravnotežu i homeostazu tijela. Simpatički živčani sustav odgovoran je za borbeni ili letački odgovor, dok parasimpatički živčani sustav djeluje u suprotnom smjeru, smiruje tijelo i smanjuje stres.
Neurološka svojstava fascije (bogata mehanoreceptorima, proprioceptorima, bogata živčanim vlaknima) ukazuju na moguću ulogu autonomnog živčanog sustava u reguliranju njenog tonusa. Iz tog razloga, razumijevanje i kontroliranje razine stresa, kao i otpornost pojedinca na stres može biti od pomoći u upravljanju ukupnom fascijalnom napetošću. Logika je jasna – više stresa, napetost fascije je veća. PH tijela također igra važnu ulogu u napetosti fascije. Veća razina lužnatosti stvara vazokonstrikciju i povećani mišićni tonus. PH u tijelu može biti i pod utjecajem promjena u disanju, što uzrokuje promjene u količini CO2. Dakle, disanje, opuštanje, i/ili meditacije, programi, poput Yoge ili Pilatesa koji naglasak stavljaju na disanje,opuštanje, mogu biti potencijalni načini na koji možemo utjecati na fascialni sustav.
Fascija se sastoji od živčanih vlakana koja povezuju tkiva i organe u tijelu. Ova živčana vlakna igraju ključnu ulogu u prijenosu signala između fascije i autonomnog živčanog sustava. Kada se fascija istegne ili skupi, ona može aktivirati živčana vlakna koja zatim utječu na simpatički i parasimpatički živčani sustav.
Nedavna istraživanja pokazuju da oštećenja fascije mogu utjecati na autonomni živčani sustav, što može uzrokovati disfunkciju i probleme s ravnotežom. Ovi problemi mogu se manifestirati kao bol, slabost mišića i probleme s probavnim sustavom.
Fascija je poput mreže koja povezuje tijelo u cjelini, prožima ga od glave do pete, od prstiju do kralježnice. Ona povezuje mišiće, kosti i organe u jedinstvenu cjelinu, pomažući tijelu da se prilagodi na svaku životnu situaciju.
Poput tankog plašta, fascija nas okružuje i štiti, skrivajući tajne i strukture koje se nalaze ispod nje. Ona je osjetljiva na pokrete i dodir, odgovarajući na njih promjenama u obliku i položaju.
Fascija je poput skladbe koja se izvodi u tijelu, harmonično spajajući svaki dio u jedinstvenu cjelinu. Ona nas čini cjelovitima i podržava našu pokretljivost, dajući nam slobodu da se krećemo i izražavamo svoju suštinu.
Uz pažnju i brigu, možemo održati našu fasciju zdravom, pomažući joj da obavlja svoje funkcije u tijelu.
Zdrava fascija naspram loše funkcionalne fascije
Zdrava fascija je dobro hidrirana i fleksibilna. Duboko je isprepletena živčanim sustavom, utječe na funkcije imunološkog sustava i osigurava podmazujući sloj oko pluća koji se isprepliće s fascijom oko srca. Kada je fascija zdrava, ona je fleksibilna, elastična i može se istezati i savijati bez ograničenja ili boli. Također, zdrava fascija pomaže u održavanju ravnoteže mišića i zglobova, što pridonosi poboljšanju držanja tijela i sprečava ozljede.
S druge strane, loše funkcionalna fascija može uzrokovati probleme u kretanju tijela i uzrokovati bolove i nelagodu. Kada je fascija napeta ili sljepljena, može ograničiti kretanje i uzrokovati bolove u mišićima i zglobovima. Loše funkcionalna fascija također može uzrokovati poteškoće u održavanju ravnoteže mišića i zglobova, što povećava rizik od ozljeda.
Nedostatak kretanja, emocionalni stres, fizička ozljeda i trauma mogu uzrokovati da fascija nije više toliko zdrava, ali također jedan od uzroka može biti i nesanica, loša kvaliteta sna ili nedovoljno sna. Dok je odmor regenerativan za naš mozak, nedostatak kretanja dok spavamo može uzrokovati krutu fasciju.
Rad na fasciji je holistički pristup tijelu. To znači da se radi na cijelom tijelu. Najčešće se radi o manualnim tehnikama poput miofascijalne relaksacije/terapije. Svaki slučaj je jedinstven i terapijski postupci su prilagođeni individualnoj potrebi pacijenta.
“Fascia knows where you are in the world; it’s loaded with position sensors that contribute to your sense of balance and feeds those bearings directly to that fear-conditioning corner of your brain, the amygdala. Any movement grooved into the fascia feels soothing, gratifying, efficient; try to unlearn it, as any batting coach or ballet teacher will tell you, and you’re in for a struggle. New movements, no matter how necessary or logical, just feel wrong.”
― Christopher McDougall, Born to Run: A Hidden Tribe, Superathletes, and the Greatest Race the World Has Never Seen
Za više detalja o tretmanima fascije te za ostale upite vezane uz tretmane i usluge, posjetite moju kontakt stranicu i obratite mi se s povjerenjem.
Hvala na čitanju!