“The vagus nerve is the conductor of the human body symphony orchestra.”

― Navaz Habib

Nervus vagus, poznat i kao deseti kranijalni živac ili vagusni živac, ključni je dio parasimpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava. Igra vitalnu ulogu u održavanju homeostaze tijela, regulirajući brojne vitalne funkcije poput rada srca, probave i disanja.

Anatomija Nervus Vagusa

Nervus vagus je najduži živac autonomnog živčanog sustava, protežući se od mozga do trbuha. Njegove vlaknaste grane šire se na brojne organe, uključujući srce, pluća, jetru, slezenu, gušteraču, i crijeva, omogućavajući mu da obavlja raznolike funkcije. Živac započinje u meduli oblongata (produženoj moždini) i prolazi kroz vrat, prsni koš te se spušta u trbušnu šupljinu.

Funkcija Nervus Vagusa

Nervus vagus ima ključnu ulogu u reguliranju brojnih tjelesnih funkcija, posebice u parasimpatičkom živčanom sustavu, koji je odgovoran za “odmor i probavu” stanje tijela. Njegove glavne funkcije uključuju:

• Regulacija rada srca: Vagusni živac usporava otkucaje srca kada tijelo nije pod stresom.

• Kontrola probavnog trakta: Stimulira peristaltiku i izlučivanje probavnih sokova, čime olakšava probavu.

• Upravljanje disanjem: Utječe na funkciju disanja mijenjanjem brzine i dubine disanja.

• Utišavanje upalnih procesa: Ima sposobnost modulirati imunološki sustav i smanjiti upalne procese u tijelu.

Vagus i Zdravlje

Zbog svoje široke uloge u reguliranju vitalnih funkcija, vagusni živac je središnji u održavanju zdravlja i dobrobiti. Visoka vagalna aktivnost povezana je s boljom fizičkom i mentalnom dobrobiti, dok niska aktivnost može dovesti do zdravstvenih problema, uključujući srčane probleme, probavne smetnje, i povećanu osjetljivost na stres.

Razumijevanje kako stres utječe na nervus vagus i kako ga možemo prirodno stimulirati, posebno kroz tehnike disanja i njegovu povezanost s crijevnim mikrobiomom, ključno je za poboljšanje našeg zdravlja.

Utjecaj Stresa na Nervus Vagus

Stres ima značajan utjecaj na nervus vagus, često smanjujući njegovu aktivnost. Kada smo izloženi stresu, tijelo prelazi u “bori se ili bježi” mod, koji je funkcija simpatičkog živčanog sustava. To može dovesti do smanjenja aktivnosti nervus vagusa, što rezultira povećanom brzinom srca, sporijom probavom i povećanom razinom stresa. Dugoročno, to može doprinijeti razvoju raznih zdravstvenih problema, uključujući srčane bolesti, probavne smetnje i povećanu osjetljivost na stres i anksioznost.

Veza između Nervus Vagusa i Crijevnog Mikrobioma

Postoji sve više dokaza koji upućuju na to da nervus vagus igra ključnu ulogu u komunikaciji između crijevnog mikrobioma i mozga, često nazivanu “os crijeva-mozak”. Crijevni mikrobiom može utjecati na funkciju nervus vagusa i obrnuto. Zdrav crijevni mikrobiom može poticati pozitivan odgovor u nervus vagusu, što dovodi do poboljšanja mentalnog zdravlja, smanjenja upala i bolje regulacije imunološkog sustava. Konzumacija prebiotičke i probiotičke hrane, bogate vlaknima i dobrim bakterijama, može potaknuti zdravlje crijevnog mikrobioma, što indirektno stimulira aktivnost nervus vagusa.

Tehnike Disanja za Stimulaciju Nervus Vagusa

Tehnike dubokog disanja jedan su od najučinkovitijih načina za prirodnu stimulaciju nervus vagusa. Kada duboko dišemo, posebno usporavanjem izdisaja, aktiviramo parasimpatički živčani sustav i potičemo aktivnost nervus vagusa. To dovodi do smanjenja brzine srca i krvnog tlaka, kao i do općeg osjećaja smirenosti. Prakse poput dijafragmatskog disanja, 4-7-8 tehnike disanja ili trokut disanja mogu biti posebno korisne u ovom kontekstu- videe sa tehnikama disanja imate na mom YT kanalu.

Prirodne Metode za Stimulaciju Nervus Vagusa

Osim tehnika disanja i poboljšanja zdravlja crijevnog mikrobioma, postoje i druge prirodne metode za stimulaciju nervus vagusa:

• Hladna terapija: Kratko izlaganje hladnoći, poput hladnih tuševa, može aktivirati nervus vagus i potaknuti smanjenje razine stresa.

• Pjevanje, žvakanje, i govorenje: Ove aktivnosti stimuliraju nervus vagus kroz njegovu povezanost s mišićima grla i vratu.

• Meditacija i mindfulness: Redovita praksa meditacije može povećati vagalni tonus, smanjujući stres i poboljšavajući emocionalnu dobrobit.

• Vježbanje: Umjereno vježbanje potiče aktivnost nervus vagusa, poboljšavajući srčanu funkciju i smanjujući stres.

Zaključak

Razumijevanje kako prirodno stimulirati nervus vagus kroz tehnike disanja, poboljšanje zdravlja crijevnog mikrobioma, i druge prirodne metode može nam pomoći u upravljanju stresom, poboljšanju fizičkog i mentalnog zdravlja te održavanju opće dobrobiti. S obzirom na njegovu centralnu ulogu u regulaciji vitalnih funkcija i modulaciji odgovora na stres, nervus vagus zaslužuje pažnju u našim nastojanjima za održavanje zdravlja i dobrobiti.

“Literally right this second, there are over five hundred million nerves in your intestines sending feedback to your brain through the vagus nerve. That’s five times more nerves than you’ll find in your spinal cord. That is a lot of information!”

— Will Bulsiewicz

Za sve informacije o individualnim, te ostalim tretmanima, obratite mi se s povjerenjem preko moje kontakt stranice.

Hvala na čitanju! na čitanju!